Glavni izbornik
Upoznajte pse i ma?ke
Ostali ku?ni ljubimci
Savjeti za vlasnike
Newsletter

Ukoliko elite da Vas obavjetavamo o svim akcijama i novostima, upiite se na nau mailing listu i bude prvi koji ?e doznati za akcije!
AKCIJA U AVI !

infectionZbog sve ve?eg broja ma?aka oboljelih od FELV i FIV-a, nudimo Vam akcijsku cijenu testiranja od samo 120kn za obje bolesti! Vie o akciji ...

old-dog1Jednako kao to se brinete za svoje zdravlje, brinete se i za zdravlje svog ljubimca. Va 8-godinji ljubimac i dalje tr?kara po livadi, tamani klopu i uiva u igri sa lopticama, ali jeste li stvarno sigurni da je 100% zdrav? Vie o sistematskom ...

abandoned_cat_kittens1-500Naalost, svake godine svjedoci smo sve ve?em i ve?em broju izba?enih ma?i?a na cestu, koji u ve?ini slu?ajeva zavravaju tragi?no, pod kota?ima automobila ili uginu od bolesti. Kako bi smanjili broj neeljenih ma?i?a u prolje?e, cijeli 11. mjesec snizili smo cijenu sterilizacije i kastracije ma?aka!

 
Cijeli listopad pripremili smo za Vas posebnu akciju BESPLATNOG pregleda usne upljine za pse, ma?ke i glodavce! Vie o akciji...
Who's Online
Trenutno aktivnih Gostiju: 22 
AVA FanBox-LikeBox
Home Laboratorij Paraziti
AddThis Social Bookmark Button

to su paraziti? Paraziti su organizmi koji se hrane na ra?un drugog doma?ina u toku dueg vremenskog perioda. Posljedice prisustva parazita po doma?ina mogu varirati od malih promjena u ponaanju (npr. ?eanje, grickanje, ?eanje po uima, povla?enje stranjice po podu ili u?estalo lizanje anusa), preko o?itih patolokih promjena u tkivu (npr. otpadanje dlake i rane na koi) sve do smrti u nekim slu?ajevima (npr. dirofilarija)!

Prema mjestu parazitiranja, paraziti mogu biti endoparaziti i ektoparaziti.

Endoparaziti su paraziti koji ive u tijelu ivotinje, naj?e?e u crijevima, no mogu se nalaziti i potkono i u krvnim ilama, plu?ima, srcu. Naj?e?i endoparaziti sa kojima se susre?emo u maloj praksi su gliste i trakavice (askaridi, ankilostomi, ehinokoki, no postoje i drugi, npr. trihuridi, giardija, dirofilarije).

Gliste i trakavice parazitiraju u tankom i debelom crijevu ivotinje. ivotinje se invadiraju intrauterino (dok su jo u maternici) te jedenjem invadirane hrane, pijenjem invadirane vode, te vrlo ?esto liu?i izmet drugih ivotinja ili predmeta na kojima se nalaze jajaca.

S obzirom da se ivotinja moe invadirati parazitima tokom cijelog ivota, dehelmintizacija se mora provoditi svaka 3-4 mjeseca tokom cijelog ivota, a ne samo 1-2 puta kada je ivotinja mala. Invadiranje ivotinja je mogu?e ?ak i kod ivotinja koje ne dolaze u kontakt sa drugim ivotinjama, npr. dvorini psi ili ma?ke koje se dre u stanu, jer se ?esto invadiraju njue?i i liu?i npr. vlasnikove cipele na kojima je izmet druge ivotinje.

Posebnu panju moramo posvetiti ivotinjama koje borave sa malom djecom, jer djeca ?esto zaborave oprati ruke nakon diranja ivotinje, a jajaca se mogu nalaziti i na dlaci ivotinje.

Vrlo ?esto na pitanje vlasniku dali je ljubimac ?i?en od parazita ?ujemo odgovor: 'On/ona nema gliste. Nismo vidjeli nita u izmetu'! Ono to neupu?eni vlasnici ne znaju jest to da u pravilu u izmetu niti nema parazita dok se ne aplicira antiparazitik! Ukoliko su paraziti vidljivi u izmetu prije davanja antiparazitika zna?i samo da je invazija toliko velika, da paraziti doslovce istiskuju jedni druge iz probavnog trakta, jer su paraziti u pravilu pri?vr?eni za probavni trakt pomo?u kukica. Tek kad parazit ugine zbog antiparazitika, odvaja se od crijeva i izlazi izmetom. Neke parazite moemo vidjeti golim okom, dok su nam za druge potrebna posebna koproloka ili krvna testiranja.

imagesGliste moemo vidjeti golim okom, duga?ke su izme?u 5 i 10 cm, bijele boje (askaridi) ili 2-6 cm, crvene boje (ankilostomi), te sli?e pagetima.

Mogu?e da u izmetu budu samo 1-2 parazita, no tako?er je mogu?e da bude cijelo klupko. U slu?aju velike invazije, ivotinje ?esto znaju i povratiti klupko glisti.

Simptomi koje moemo primijetiti kod ivotinja su: napuhnut i napet trbuh, ?esti proljevi sa ili bez krvave sluzi, ?esto podrigivanje i povra?anje, ukoliko paraziti migriraju u plu?a, dolazi do jakog kalja, ?ak je mogu?e da pokoji parazit bude i iskaljan.

Vrlo ?esto su takve ivotinje bezvoljne, sluznice su im blijede zbog gubitka krvi, nemaju apetit. Kod manje invazije, ivotinja i dalje imam dobar apetit, no vrlo je mrava jer se paraziti hrane vitaminima, mineralima i svih ostalim hranjivim tvarima koje ivotinja unese u sebe.. Dlaka ?esto zna biti neuredna, bez sjaja i elasticiteta. Poneke ivotinje znaju vu?i stranjicu po podu.

VANO: ASKARIDIMA I ANKILOSTOMIMA SE MOGU ZARAZITI I LJUDI! OBAVEZNO ?ISTITI LJUBIMCE OD OVIH PARAZITA, NE DOPUTAJTE LJUBIMCIMA DA NUDU OBAVLJAJU U DJE?JIM PJE?ANICIMA I UVIJEK SKUPLJAJTE IZMET IZA SVOG LJUBIMCA!!!

TapewormImg_1384Trakavice tako?er moemo vidjeti golim okom. Bijelo-rui?aste boje su, cijela trakavica izgleda kao traka irine cca. 1 cm, a moe biti duga?ka do impresivnih 2 metra! No, puno ?e?e vi?amo samo ?lanke trakavice u izmetu, koji sli?e zrncima rie, tako da vlasnici ?esto kau da izmet izgleda kao da je posut riom.

Op?e stanje ivotinje ne mora biti promijenjeno, ponekad se samo u?estalo liu po anusu ili vuku stranjicu po podu, jer ?lanci izazivaju svrbe. Buhe mogu prenijeti li?inke trakavice, tako da ukoliko Va pas ima buhe, obavezno ga tretirajte i protiv unutarnjih parazita.

TRAKAVICAMA SE TAKO?ER MOGU ZARAZITI LJUDI, NO TO JE PUNO OPASNIJE NEGO KOD GLISTI. U LJUDIMA SE JAJACA TRAKAVICA NE RAZVIJAJU U TRAKAVICE U CRIJEVIMA, NEGO STVARAJU VELIKE TZV. EHINOKOKOVE CISTE NA JETRI, PLU?IMA ILI MOZGU. TO ?ESTO PROLAZI BEZ SIMPTOMA, A KADA SE NAPOKON OTKRIJE, LIJE?ENJE JE IZUZETNO OPASNO I KOMPLICIRANO.

Preventiva dehelmintizacija je jedini na?in da zatitite vaeg ljubimca i obitelji te ku?anstvo od opasnih parazita! Preporu?uje se ljubimce dehelmintizirati svaka 3-4 mjeseca. To se moe ?initi tabletama (Pratel, Prazinon, Caniverm, Drontal), ampulama (Advocate, Stronghold) ili pastama (Banminth). Posavjetujte se sa Vaim veterinarom o najboljoj metodi dehelmintizacije i pravilnoj dozi! Tako?er je vrlo bitno nakon dehelmintizacije ukloniti sav izmet kroz najmanje 48 sati, kako bi sprije?ilo irenje razvojnih oblika u okolinu.

images_3Dirofilarioza je jo jedna bolest koju izazivaju endoparaziti. U Hrvatskoj jo nije masovno rairena kao to je slu?aj sa glistama i trakavicama, no znaju se pojaviti sporadi?ni slu?ajevi kod ljubimaca koji ?esto putuju u mediteranske zemlje, te na Jadranu. Vrlo je rairena u Italiji, Francuskoj i panjolskoj, te je potreban oprez kod ljubimaca koji putuju u te zemlje, ili ukoliko sa ljubimcem putujete na Jadran. Bolest je uzrokovana sr?anim parazitom Dirofilaria immitis. Bolest prenose mali komarci, odnosno papata?i, koji u svojoj slini imaju li?inke. Prilikom ugriza komarca i isputanjem njegove sline, li?inke zvane Microfilarije ulaze u organizam. Putuju po organizmu nekoliko mjeseci i dolaze u srce i plu?ne arterije gdje se razvijaju do odraslog stadija. Odrasli crvi mogu biti duga?ki ?ak do 30 cm (enke) te zbog njihovog prisustva dolazi do ote?enja krvoilnog sustava, plu?a i bubrega, te naposljetku za?epljenja srca. Simptomi po?inju brim umaranjem psa, ubrzanim disanjem, mogu?im kaljem, te kako bolest napreduje dolazi do nesvjestica, edema na apama, izraenom tahikardijom, ascitesom (nakupljanje teku?ine u trbunoj upljini), odnosno simptomima zatajenja srca, a zavrava zatajenjem srca, koje je prepuno crva, te nije u mogu?nosti vie pumpati krv.

Danas postoje testovi kojima se dijagnosticira bolest iz samo nekoliko kapi krvi, no kada do bolesti ve? do?e, lije?enje je skupo, dugotrajno, zahtjeva veliki angaman vlasnika, te nije uvijek potpuno uspjeno. U slu?aju da se razvio veliki broj odraslih parazita koji je za?epio srce, jedina terapija je kirurka, odnosno otvaranje srca i ?i?enje od parazita.

S obzirom na ozbiljnost bolesti, visoku cijenu lije?enja i vrlo neizvjesno lije?enje, jedino to nam preostaje je preventiva. Preventiva je vrlo jednostavna, na ljubimca treba staviti preparate koji tjeraju komarce od ivotinje, npr. Advantix ampule. Ukoliko putujete sa svojim ljubimcem, uvijek se posavjetujte sa svojim veterinarom, koji ?e vam objasniti koje bolesti prevladavaju u zemljama u koje putujete, te kako zatititi ljubimca!

Ektoparaziti su paraziti koji borave na koi i dlaci psa. Neki ektoparaziti ?ak mogu prenositi jajaca endoparazita (buhe-trakavice). Najraireniji ektoparaziti su : buhe, krpelji, grinje, ugarci, komarci, demodex

buhaBuhe, 2-3 mm duga?ke napasti sme?e-crvene boje. Izazivaju izrazit svrbe, ?ak u tolikoj mjeri da ?e si ivotinja napraviti rane od intenzivnog ?ekanja ili grickanja. Kod vrlo malih ivotinja ?ak mogu biti smrtonosne, zbog anemije koju izazivaju. U svojoj slini ?esto prenose jajaca trakavice. Vrlo ih je lako prepoznati na ivotinji, no ukoliko ih ne vidite dok pregledavate ivotinju, no ako vidite mala crna zrnca sli?na maku, budite sigurni da su i buhe tu negdje. Kako bi se uvjerili da se radi o buhama, a ne o obi?noj prljavtini, moete provesti lagani test: protresite dlaku iznad obi?nog bijelog papira. Na crne mrvice koje su ispale na papir kapnite nekoliko kapi vode. Ukoliko se mrvice po?nu topiti i voda postane crvenkasta, radi se o izmetu buha, odnosno o osuenoj krvi.

Buhe su vrlo otporne, bez doma?ina izdre do 6 mjeseci, a u jednom skoku mogu presko?iti ?ak 40cm! Vrlo se lako ire i vrlo ih je teko iskorijeniti kada se jednom pojave. U pravilu se mora provesti trostruka metoda unitavanja, nuno je ivotinju okupati u insekticidnom amponu poput Pinaveta, Herbamaxa ili sli?nog i to na na?in da se ivotinju dobro zapjeni u amponu, tu pjenu se ostavi na krznu nekoliko minuta kako bi djelovala, te dlaku treba dobro isprati. U ma?aka se mora biti vrlo oprezan, jer je ve?ina ampona na osnovi piretrina koji je za ma?ke opasan, pa ?ak potencijalno i smrtonosan. Nakon 2-3 dana, na ivotinju se mora staviti ampula (Frontline, Exspot, Fypryst, Advocate, Stronghold ili sli?na) koja ?e unititi poneku zaostalu buhu, i obavezno se mora tretirati okoli ivotinje, jer se buhe zavuku i u najmanju pukotinu ili tkaninu. Dakle, sve dekice i sli?no na ?emu ivotinja boravi se mora detaljno o?istiti, kao i ku?ica, box, gajbica. U tu svrhu se mogu koristiti praci (kod ma?aka oprezno sa Neopitroidom!!!!) i teku?ine kojima se naprica okolina u kojoj ivotinja boravi.

krpeljiKrpelji, paraziti veliki cca 2-3 mm prije nego se nasiu krvlju. Nakon sisanja mogu biti ?ak do 1,5 cm veliki! Prijenosnici su velikog broja bolesti. Najopasnija od njih u naim krajevima je piroplazmoza, bolest koja ukoliko se ne po?ne lije?iti pri pojavi prvih simptoma, vrlo brzo zavrava uginu?em ivotinje. Ukoliko se krpelj ulovi na ivotinju, treba ga to prije PRAVILNO izvaditi, dakle, pincetom ga treba primiti to blie glavi, te zarotirati suprotno od kazaljki na satu, prema lijevo. U najugroenijim podru?jima relativno je teko prevenirati obolijevanje od bolesti koje prenose krpelji, s obzirom da ve?ina preparata koji djeluju na krpelje, treba biti odre?eno vrijeme u kontaktu sa krpeljom, to je pak dovoljno da krpelj prenose bolest. Naj?e?e koristimo ampule i ogrlice protiv krpelja, koje s obzirom na svoje razli?ito djelovanje (ampula ubija krpelja nakon to se on prihvati kako bi sisao, ogrlica tjera svojim mirisom) NAJBOLJE DJELUJU UKOLIKO SE KORISTE ZAJEDNO!

Grinje ili ugarci: ?esti ektoparaziti koje ne nalazimo samo na ljudima i doma?im ivotinjama, ve? i na pticama i ribama. Vrlo su mali, od 0,2 0,4 mm.

3 naj?e?e vrste ugaraca koji se nalaze kod ljubimaca su:
  • Sarcoptes scabiei var.canis
  • Otodectes cynotis - une grinje
  • Demodex canis - Demodex grinje

sarcoptes_scabeiSarcoptes scabiei, uga: grinja koja ivi i razmnoava se u povrinskim slojevima koe, gdje bui kanali?e u koi i lijee jajaca. S obzirom da preferiraju podru?ja sa manje dlake, obi?no prvo napadaju vrhove uki, podru?je laktova, trbuh i podru?je sko?nog zgloba. Simptomi su intenzivno ?ekanje izazvano buenjem kanali?a, na tim mjestima dlaka po?inje otpadati, koa je zadebljana i naborana. ?ekanjem se samo pogorava stanje, jer psi prljavim apama dodatno unose bakterije i ne?isto?e u ve? izgrebenu kou, te uzrokuju sekundarne infekcije.

Sarcoptes prelazi i na ljude ukoliko su u u?estalom kontaktu sa zaraenim psom.

Dijagnosticiranje uge: uzimaju se strugotine koe, te se pod mikroskopom trai parazit. U pravilu je nalaz jednog ugarca dovoljan za postavljanje dijagnoze.

otodectes

Otodectes cynotis, una grinja: je ugarac koji ?esto nalazimo kod pasa i ma?aka. Grinje ive na povrini koe zvukovoda te se hrane cerumenom i epitalnim stanicama. Izazivaju poja?ano lu?enje cerumena, to u kombinaciji sa krvlju i izmetom ugarca izaziva karakteristi?nu upalu zvukovoda. Simptomi mogu varirati, no naj?e?e se vlasnici javljaju veterinaru jer se ivotinja intenzivno ?ee po uhu. Ponekad svrab zna biti toliko intenzivan, da ivotinja postan razdraljiva, po?ne odbijati hranu i nerijetko si do krvi izgrebe vanjsku stranu uke.

Parazit se vrlo lako iri me?u populacijom, samim kontaktom izme?u dvije ma?ke. Vrlo ?esto se javlja kod ivotinja koje ive vani i kod ma?aka lutalica. Slobodna procjena prema naem iskustvu je da ?ak do 80% ma?aka lutalica ima unu grinju.

Lije?enje i prevencija su vrlo jednostavni, veterinar ?e mehani?ki o?istiti uku od nakupina krvi, parazita i ne?isto?a, te prepisati kapi za ui koje smiriti upalu. Uz kapi za ui, ivotinji se stavlja i antiparazitska ampula koja djeluje na unu grinju, npr. Advocate ili Stronghold. Prevencija se vri aplikacijom ampula svakih 1-2 mjeseca.

demodexDemodex canis, demodikoza: je grinja dla?nog folikula. Demodex je dio fizioloke flore mnogih vrsta, pa ?ak i ?ovjeka, gdje se mogu na?i u malom broju. Hrane se stanicama, lojem i debrisom, odnosno oljutenom, mrtvom koom. Manji broj demodexa ne utje?e na zdravlje, no kod pojedinih pasa razvije se bolest, u bilo kojoj dobi, zbog pada imuniteta uzrokovanog stresom, bolesti, transportom, lije?enjem imunosupresivnim lijekovima

Bolest moe do?i u dva oblika, lokaliziran ili generaliziran.

U lokaliziranom obliku, pas ima jedno ili vie malih, okruglih, ljuskavih nepruriti?nih podru?ja alopecije, odnosno bezdla?nih podru?ja, dok kod generaliziranog oblika, ima 5 ili vie lezija, na cijelom tijelu ili zahva?a 2 ili vie nogu, a moe zahvatiti i cijelo tijelo.

Nakon pada imuniteta i irenja demodexa, vrlo ?esto se jave i sekundarne bakterijske infekcije.

Dijagnostika se vri uzimanjem strugotina koe, gdje se pod mikroskopom vidi ve?i broj parazita.

Potpunog izlje?enja od demodikoze nema, lije?enje se svodi na dranje broja demodexa pod kontrolom i odravanja dobrog imuniteta. Kod lokalnog oblika, primjenjuju se ampule koje ubijaju parazite, npr. Advocate i vitaminiziranje ivotinje. Kod generalnog oblika, sa pojavom sekundarnih infekcija, ivotinju se mora lije?iti sustavno, antibioticima koji ?e unititi bakterije, specijalnim amponima i kupkama koji ?e smanjiti broj parazita, ampulama koje ?e tako?er utjecati na broj parazita, vitaminima i visokokvalitetnom hranom koja ?e podi?i imunitet

Jednom nakon zalje?enja, ne postoji garancija da se bolest ne?e vratiti. Neke ivotinje dre bolest pod kontrolom godinama, no kod pojedinih ivotinja, ?ak i manji psiholoki ili fizi?ki stres kao to je putovanje ili cijepljenje dovode do ponovne pojave bolesti.

Ovo je samo manji broj parazita sa kojima dijelimo okoli. Nemojte ?ekati da se Va ljubimac razboli ili da djeca dobiju parazite, vodite brigu o redovitom antiparazitskom tretmanu Vaeg ljubimca. Ponaajte se kao odgovoran vlasnik, skupljajte iza svog psa i ne doputajte mu da se igra u dje?jem parku ili pje?aniku. Ukoliko imate bilo kakva pitanja, uvijek se moete konzultirati sa svojim veterinarom koji ?e Vam pomo?i.

Ukoliko se spremate na put sa ljubimcem, kontaktirajte veterinara koji ?e Vam objasniti koje bolesti i paraziti prevladavaju u kraju u koji putujete. Razmislite, bolesti i paraziti koji prevladavaju npr. u panjolskoj moda ne prevladavaju ovdje. Ukoliko se Va ljubimac razboli ili invadira parazitima, u Hrvatskoj moda nema terapije koja ?e mu pomo?i.

Informirate se prije puta, vodite brigu na vrijeme, Va veterinar je tu da Vam pomogne.